Uzgoj lavande

(Malo iz raznih literatura...)

Prava lavanda uspijeva sve do nadmorske visine 1700 m, širokolisna do 700, a hibridna od 700-1000 m. Lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Životni vijek samonikle i uzgojene lavande je do 30 godina. Korijen je drvenast, vrlo račvast i prodire duboko u tlo. Stabljika je kratka, debela, drvenasta i od samog vrata korijena vrlo razgranata.

Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.

Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80-100 cm, promjera više od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90cm, listovi nasuprotni, zeleni, slabo dlakavi, a cvijet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Lavanda bogato i dugo cvate uz prekrasan miris.
Vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele.

Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja. Eterično ulje se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadrži od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5 %. Eterično ulje uglavnom se nakuplja u žlijezdama smještenim do same cvjetne čaške. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Pojedinu vrstu karakterizira sastav eteričnog ulja, pa tako prava lavanda sadrži linalilacetata 35 do 60 %, a hibridna lavanda samo 7-16 %.

Sjeme lavande klijavo je 3-4 godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje cvjetati u lipnju, a hibridna nešto kasnije. Kada je hladno vrijeme, cvjetanje kasni i po dva tjedna, a kada je toplo počne cvjetati mnogo prije. Puni cvat traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje najbolje kakvoće. Plod sazrijeva postupno tijekom kolovoza, a sklon je osipanju.

Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eteričnog ulja zahtijeva visoke temperature te mnogo sunca i svijetlosti tijekom cijele vegetacije. Topli, od vjetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna tla uz mrazove nanose velike štete usjevu, iako biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20 ºC. Ako vegetacija počne rano, hibridna lavanda može stradati zbog kasnih proljetnih mrazova. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50 %, kao i udio etera u njemu (do 30 %). Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.

Prava lavanda nema velikih zahtijeva u pogledu tla, te uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu, pa i na kršu. Hibridna je lavanda nešto zahtjevnija i najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom, ali uspijeva i na tlima na kojima se uzgaja prava lavanda. Hladni, nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda.

Prije osnivanja plantaže lavande, godinu dana ranije mora se obaviti što je moguće dublje jesensko oranje. Ako postoji mogućnost nastanka nepropusnog sloja, izabrana površina se mora poorati. Posljednji predusjev moraju biti leguminoze, koje do rujna nestanu s tla. Odmah nakon žetve predusjeva zemljište se preore na dubinu 18-20 cm, provede se osnovna gnojidba i za sadnju pripremi rahli površinski sloj tla debljine do 15 cm, koji se do sadnje mora slegnuti.

Lavanda na istom mjestu ostaje 15 do 20 godina. Pretkultura mora ostaviti tlo bez korova. Mlada biljka je izuzetno osjetljiva na sporo topljive herbicide, te se može saditi na mjestu gdje je bio kukuruz tek nakon dvije do tri godine.

 

uzgoj

 

Klonovima se sve češće razmnožavaju obje vrste lavande. Šibe se ukorjenjuju u negrijanim lijehama pokrivenim folijom. Za uzimanje klonova najbolji su 3-4 godine stari grmovi, a režu se tijekom kolovoza ili u travnju. Pripremljeni klonovi stave se u pijesak, na dubini 4-5 cm, međuredni razmak 6-10 cm, na razmaku u redu 2-3 cm. Zalijevanje mora biti obilno. Zakorjenjeni se klonovi krajem svibnja presađuju u otvorene lijehe. Po četvornom metru može se uzgojiti 600-800 klonova. Klonovi hibridne lavande mogu se uzgojiti na otvorenom prostoru, na rahlim tlima bogatim humusom, uz obilno otapanje. Šibe duge 12–20 cm režu se tijekom listopada ili ožujka i polažu u pripremljeno tlo, u jarke duboke 18-20 cm koji se prethodno dobro zaliju. Međuredni razmak mora biti 35-40 cm, a razmak u redu 3-5 cm. Budući da se jarci zaspu zemljom, iznad tla smije ostati klon visok samo do 7 cm. Slijedećih dana je obavezno još 3-5 puta zaliti. Kada izdanci dosegnu visinu 15-20 cm, treba ih porezati na visinu 8-10 cm da se pojača rast bočnih izbojaka. Na hektaru se može proizvesti 700 000 do 900 000 klonova.

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.

Za sjetvu treba pripremiti klijališta na zaklonjenom mjestu i dezinficirati tlo metil-bromidom. Sjetva se obavlja prije zime, u studenom ili rano u proljeće, u ožujku. Za proljetnu sjetvu sjeme mora proći proces jarovizacije, 36 sati pri -16 ºC. Sjetva se obavlja ručno ili strojno, na razmaku između redova 20-40 cm, na dubini 0,5-1,5 cm, početkom svibnja. Kada biljke oblikuju 4-5 pravih listova, pikiraju se u otvorene lijehe na razmaku 35x5 cm i ostave se do jeseni uz redovno zalijevanje. Sadnice visoke 18-20 cm obrežu se na visinu 8-10 cm da bi se razvilo granje. Na jednom hektaru može se od 7-9 kg sjemena tako uzgojiti 600 000 do 800 000 sadnica.

To je čest i jeftin način razmnožavanja hibridne lavande. Položnice se pripremaju u proljeće, kada prestanu mrazovi. Biljke stare 3-4 godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice odrežu se vinogradarskim škarama i posade. Od srednje razvijenog grma može se dobiti 100 do 150 položnica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom listopada. Sadnja u proljeće nije preporučljiva, a posljednji je rok uspješne sadnje ožujak. Sade se samo dobro razvijene sadnice, kojima treba odrezati korijen dulji od 15 cm. Lavanda se sadi ručno ili strojevima. Prava se lavanda najčešće sadi u redove razmaka 150 cm i razmaka unutar reda 40 cm, sa sklopom 16 700 sadnica po hektaru. Hibridna lavanda se sadi na razmak među redovima 180 ili 200 cm, a unutar reda 50-60 cm, uz sklop 9200-10000 sadnica po hektaru.

Osnovna njega usjeva sastoji se u obrezivanju biljaka krajem svibnja na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Ponovo se biljka obrezuje u drugoj godini na visinu 15-18 cm. Nakon toga više nema potrebe oblikovati krošnju. Na kraju prve godine sklop se nadopunjuje jačim sadnicama, jer se samo izjednačen usjev može zadovoljavajuće rezati strojem. Važno je redovito kultivirati tlo radi prozračivanja, a usjev u redu okopati. Korov treba suzbiti prije početka vegetacije. Nasad prave lavande počne starjeti nakon 6-8 godina, grmovi se prorjeđuju, smanjuje se broj cvjetnih izbojaka, a cvjetne stabljike se skraćuju.

Kontakt podaci
VUKUŠIĆ LAVANDIN je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za izradu proizvoda od lavande.
 
Vinka Belobrka 72, 33 000 Virovitica
+385 98 758 688
mate@vukusic-lavandin.eu
Blog
  • Tekst o lavandi 003 Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Donec lacinia, turpis nec convallis volutpat.
  • Tekst o lavandi 002 Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Donec lacinia, turpis nec convallis volutpat.
  • Tekst o lavandi 001 Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Donec lacinia, turpis nec convallis volutpat.